Početkom oktobra, predstavnici zemalja članica EU glasali su za usvajanje nacrta presude o slučaju EU protiv subvencija za električna vozila i planirali su da nametnu konačni antisubvencijski porez na električna vozila porijeklom iz Kine. Na osnovu toga, Evropska unija je donijela ovu rezoluciju, a očekuje se da će sljedećeg mjeseca početi s uvoznom carinom od 45 posto na kineska električna vozila.
Evropska komisija objavila je da ova odluka ima za cilj zaštititi automobilsku industriju EU i spriječiti kineske kompanije da ostvare nepravedne cjenovne prednosti na tržištu zbog državnih subvencija. U tarife su uključene brojne automobilske kompanije i razna električna vozila, za koje se očekuje da će imati značajan uticaj na kineski izvoz u EU na tržište EU. Krajem 2023. Evropska komisija je počela da pokreće antisubvencionu anketu o kineskim električnim vozilima i uvela privremene tarife u julu 2024. Prema rezultatima od 4. oktobra koje je objavila Komisija Evropske unije, među 27 država članica Evropske unije EU, 10 zemalja je glasalo za podršku carinama, 5 zemalja je glasalo da im se protive, a 12 zemalja je bilo uzdržano.
Što se tiče specifičnih poreskih stopa, Evropska unija će nametnuti 7,8% Teslaga, BYD 17%, Geely 18,8%, a SAIC 35,3% tarifa, dok će ostalim proizvođačima električnih vozila koji učestvuju u istrazi, ali nisu posebno uzorkovani, naplaćeno 20,7%. Trenutne domaće carine na uvoz automobila u Evropi iznose 10%, što znači da će kineski proizvođači električnih vozila ući na evropsko tržište suočiti se sa do 45% ultra-visokih tarifa.
Vrijedi napomenuti da prateći Fang predvode Francuska i Italija. Obje zemlje nemaju važno zajedničko ulaganje u automobile u Kini. Među njima, italijanski Alpha Romeo nema prodaju, a Fiat se takođe povukao iz Kine već 2018. Iako francuski automobil ima zajedničko preduzeće u Kini u Kini, njegovo tržište se smanjilo.
Protivnik zauzima "mesto" na domaćem tržištu. Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW, glavni evropski proizvođači automobila, sukcesivno su izjavljivali da je nametanje carina na električna vozila u Kini "pogrešna praksa". U 2023. godini, tri velike automobilske kompanije, uključujući Volkswagen Grupu, BMW Grupu i Mercedes-Benz Grupu, uključujući Volkswagen Grupu, BMW Grupu i Mercedes-Benz Grupu, prodale su u Kini čak 4,762 miliona, što je daleko premašilo prodaju od 2,8 miliona vozila u Njemačkoj.
Volkswagen grupa je javno pozvala njemačku vladu da se suprotstavi EU carinama i naglasila da kaznene tarife ne doprinose konkurenciji. Njemački premijer Tsugs je također jasno stavio do znanja da se Njemačka protivi carinama EU i da Evropa mora nastaviti pregovore s Kinom.
Tradicionalne evropske automobilske kompanije relativno zaostaju u transformaciji elektrifikacije. Suočena sa snažnim porastom kineskih električnih vozila, Evropska unija odlučuje da izgradi barijere sa tarifama kako bi se izborila za vreme razvoja za lokalne kompanije. Istovremeno, pošto električna vozila proizvedena u Evropi neće biti nametnuta carinama, mnoge zemlje članice EU zalažu se za uvođenje carina na električna vozila Kini. Ovim metodom žele i da "natjeraju" kineske kompanije da investiraju u Evropu.
Osoba zadužena za prekookeansko poslovanje automobilskih kompanija rekla je Ruijianu tržištu automobila da je razmatrala proizvodnju električnih vozila u jugoistočnoj Aziji ili drugim trećim zemljama i izvoz u EU. Međutim, prema njenom istraživanju, nakon stupanja na snagu antisubvencijskih tarifa, EU i dalje ima pravo da provodi ciljanije istrage o automobilskim kompanijama. Stoga Poželjno.
Trenutno mnoge kineske automobilske kompanije kao što su Chery, BYD, Great Wall, SAIC, Xiaopeng, Geely i druge kineske automobilske kompanije planiraju izgraditi fabrike u Evropi kako bi odgovorile na izazove EU tarifa za električna vozila.
Međutim, put do osnivanja fabrike nikako nije lak. Pored razmatranja izuzetno rigoroznih standarda EU za zaštitu životne sredine i zapošljavanje. Prema ljudima upućenima, Evropska unija je postavila zahtjeve dijeljenja, pa čak i transfera tehnologije električnih vozila, čime je povećala njihovu konkurentsku snagu lokalnih automobilskih kompanija, što je potpuno isto kao i metoda zajedničkog ulaganja stranih automobilskih kompanija. kada su ušli u Kinu.
Dva dana prije zvaničnog otvaranja Pariskog salona automobila, nakon 8 rundi konsultacija između Kine i Europske unije, još uvijek nije došlo do bitnije promjene situacije, a visoke tarife su postale snažan otpor pokušaju kineskog električnog vozila da otvori vrata evropskog automobilskog tržišta. Međutim, na novom energetskom putu kineske kompanije imaju snage da se takmiče s međunarodnim divovima. Najnovija generacija tehnologije i globalni modeli s nižim cijenama, s fokusom na inteligentne mogućnosti. Iz perspektive ovog Pariskog salona automobila, kineske kompanije su se odlučile za ulazak na evropsko tržište. Suština Iako je teško, popularnost kineskih automobilskih marki u Evropi ne jenjava. Suočavajući se s nepovratnom transformacijom automobilske industrije, imperativ je nastaviti s dubinskim globalnim istraživanjem.